Thursday, September 11, 2008

Pravilna upotreba antibiotika u lecenju decijih infekcija

Antibiotici danas predstavljaju najupotrebljavanije lekove za lečenje dečijih bolesti. Njihova upotreba je postala toliko česta da se zanemaruje pravi uzrok nastanka infekcije, kao i moguća neželjena dejstva i kontraindikacije koje se mogu javiti pri njihovoj primeni.
Antibiotici su definitivno veoma važni lekovi u terapiji i poseduju svoje jasno definisano mesto u tretiranju većine dečijih infekcija. Međutim, njihova prekomerna i neadekvatna upotreba je jedan od najznačajnijih faktora za pojavu rezistencije bakterija.

Šta su to antibiotici?
Antibiotici su lekovi koji deluju bakteriostatski ili baktericidno, tj usporavaju rast i uništavaju mikroorganizme, u prvom redu bakterije.
Postoji više vrsta antibiotika i oni se dele prema mehanizmu svog dejstva. Međutim, važno je razumeti da antibiotici ne deluju na infekcije izazvane virusima.

Zašto ne uzimati antibiotike preventivno?
Ukoliko dajete svom detetu antibiotike onda kada to nije neophodno, može se desiti da tokom vremena bakterije mutiraju i na taj način postanu otporne na antibiotike koji bi uobičajeno delovali na tu bakteriju. Takve bakterije se nazivaju antibiotik-rezistentne bakterije.
Ove bakterije mogu razviti u organizmu mnogo ozbiljnije infekcije. Da bi se ovakve infekcije izlečile, neophodni su mnogo jači antibiotici koji pre svega mogu imati mnogo izraženije neželjene efekte, a obično i koštaju više.
Dajući svom detetu antibiotike koji mu ne trebaju, neće mu pomoći da se bolje oseća, izlečiti bolest ili sprečiti da se infekcija proširi. Naprotiv, konzumiranje neadekvatnih antibiotika može izazvati ozbiljne neželjene reakcije. Neke od njih i ujedno najčešće su: mučnina, dijareja i stomačni bolovi.
Antibiotici takođe mogu izazvati Clostridium difficile kolitis, odnosno iritaciju creva. Ovo se dešava upravo zbog toga što antibiotici ubijaju normalne bakterije, stanovnike creva, i na taj način omogućavaju bakteriji C. difficile da se prekomerno razmnožava. U tom slučaju mogu nastati dijareja, groznica, stomačni grčevi, a može doći čak i do smrtnog ishoda.
Antibiotici, takođe, mogu izazvati i alergijske reakcije koje zahtevaju urgentnu asistenciju. Devojčice mogu razviti vaginalnu kandidijazu usled prekomerne upotrebe antibiotika.

Šta možete da učinite kako biste bili sigurni da je antibiotik prava terapija za Vaše dete?
· Nikada ne dajite detetu antibiotik na svoju ruku, uvek se prvo konsultujte sa lekarom ili farmaceutom. Nepotrebna upotreba antibiotika može da maskira kliničku sliku bolesti i da onemogući pravilno postavljanje dijagnoze.
· Nemojte se oslanjati na simptome slične simptomima neke od prethodnih bolesti koje je Vaše dete ili neko drugo dete imalo, a čije je lečenje zahtevalo antibiotike, jer simptomi mnogo zavise od godina deteta, tipova mikroorganizama koji prouzrokuju infekciju kao i individualnih karakteristika svakog deteta ponaosob.
· Lekar će izabrati adekvatan antibiotik u zavisnosti od izolovanog uzročnika infekcije, prethodno urađenom laboratorijskom analizom.
· Obavezno napomenite lekaru ukoliko postoje određene alergije kod deteta ili bilo kakvi drugi medicinski problemi. Ovo će pomoći lekaru da izabere najbolju terapiju za Vaše dete.
· Znajte da antibiotici mogu pomoći kod mnogih infekcija izazvanih bakterijama, ali ne i kod virusnih infekcija.

Kako pravilno uzimati antibiotike?
Ako je lekar ipak prepisao antibiotik:

  • Dajite detetu antibiotik tačno onako kako je propisano od strane lekara. Doze antibiotika se moraju uzimati u tačno propisanim vremenskim rasponima kako bi se postigao maksimalan efekat. Stoga, budite precizni i poštujte vreme.
  • Prestajanje davanja antibiotika detetu pre preporučenog vremena je kontraproduktivno, čak i ukoliko se dete primetno bolje oseća. Ukoliko prekinete terapiju pre preporučenog vremena, možda ćete doći u situaciju da će Vašem detetu trebati mnogo jači antibiotici da bi se izlečila određena infekcija, tj razviće se antibiotik-rezistentne bakterije.
  • Uvek konsultujte lekara ili farmaceuta oko drugih lekova i/ili dijetetskih suplemenata koje dete uzima.
  • Nemojte koristiti već otvorene a ne iskorišćene suspenzije antibiotika bez da prethodno proverite rok upotrebe. Ukoliko koristite suspenziju antibiotika, dobro promućkajte pre upotrebe.
  • Izbegavajte davanje antibiotika detetu na pun stomak jer se može usporiti apsorpciju antibiotika, kao i antibiotika iz grupe tetraciklina sa mlekom ili antacidima,.
  • Posmatrajte sve neobične reakcije dok je dete na terapiji antibioticima. Ukoliko primetite taman urin, svrab ili otoke kod deteta, odmah informišite lekara.
  • Mnogi antibiotici, među kojima su i ampicillin, amoksicilin i drugi, mogu izazvati blage neželjene efekte kao što su nemiran stomak i povremena dijareja. Ovo nisu razlozi za prekid terapije.

Bakterijska rezistencija
Prekomerna i neadekvatna upotreba antibiotika dovela je do pojave sojeva bakterija koje ispoljavaju rezistenciju. Ova bakterijska rezistencija čini mnoge antibiotike neefikasnim u tretiranju određenih bolesti. Ukoliko je dete inficirano sojem bakterija koje ispoljavaju rezistenciju prema antibiotiku koji je prepisan, velika je verovatnoća da će bolest trajati duže, a ukoliko se radi o ozbiljnijoj infekciji, može se desiti da je neophodna i hospitalizacija. Takođe, dete može infekciju rezistentnim bakterijama preneti i na druge članove porodice.
Ukoliko infekcija Vašeg deteta ipak zahteva antibiotsku terapiju, neophodno je davati detetu upravo onaj antibiotik koji je prepisao lekar, a na bazi laboratorijske analize i identifikacije uzročnika infekcije. Takođe, neophodno je da terapija traje onoliko dugo koliko je lekar prepisao i nikako ne treba prekidati terapiju ranije, čak i ukoliko se dete bolje oseća. Kao što i neadekvatna upotreba antibiotika može dovesti do pojave rezistentnih bakterija, isto tako i neadekvatna dužina terapije i prekidanje terapije pre propisanog perioda može dovesti do pojave rezistencije.


Antibiotici jesu savremena sredstva u borbi protiv infekcija i u tom smislu nijedna druga supstanca ne može da se meri sa njihovim terapijskim efektom. To su generalno bezbedni lekovi za upotrebu, ali sa antibioticima treba biti oprezan, o čemu govore i podaci prema kojima se zbog njihovih neželjenih dejstava u vidu alergija, anafilaktičkog šoka, štetnog delovanja na bubrege, jetru i organe za varenje između 5-10% bolesnika uputi na bolničko lečenje. Zbog svega navedenog, treba biti svestan činjenice da je konzumiranje antibiotika ozbiljna stvar, a lekar taj koji određuje terapiju.